Konflikti u vezi ili braku

мар 4, 2020 | Ljubav i seks | 0 Komentara

Ne postoji brak ili veza u kojima nema konflikata.

Prirodno je da partneri imaju različite želje. Partnera biramo po određenim kriterijumima i većina naših partnera je psihološki slična nama, ali se naše pređašnje životne istorije mogu jako razlikovati. I ti pređašnji životi i naš lični razvoj u toku same veze ili braka uslovljavaju različite želje i ciljeve. Te različitosti, ako se konflikti konstruktivno rešavaju, obogaćuju vezu, donose nova, kreativna rešenja i čine vezu lepšom i uzbudljivijom.

Gde nastaje problem?

U sjajnom grafičkom prikazu konflikta kroz borbu dva magarca vidi se kako konflikt nastaje (Ja želim jedno, Ti želiš drugo), kako se rasplamsava (Ja sam u pravu, Ti nisi u pravu), smiruje (faza spuštanja lopte i promišljanja), zatim dolazi do dogovora (faza rešavanja) i primene samog rešenja. Problem najčešće nastaje u istrajavanju na poziciji “Ja sam u pravu, Ti nisi u pravu” u fazi rasplamsavanja konflikta. Često parovi zaborave i oko čega je konflikt prvobitno nastao zato što uđu u Maligne krugove komunikacije.

Konflikt je, po definiciji, neslaganje u kojem dve osobe doživljavaju pretnju svojim potrebama ili interesima.

U konfliktu, svaka osoba veruje da je samo jedan cilj moguć i ostvariv i drugu osobu doživljava kao prepreku.

U zavisnosti od toga kako se upravlja konfliktima oni mogu imati konstruktivne ili destruktivne posledice po par.

U konstruktivnom konfliktu: 

  1. O problemima se priča otvoreno. Postoji pozitivna orijentacija na problem: problemi su sastavni deo braka ili veze i mi, kao par, imamo kapaciteta da ih rešimo.
  2. Aktivno se traže rešenja. Problem se ne smatra slabošću ili sramotom. U rešavanje su uključeni prijatelji, šira porodica ili stručnjaci po potrebi. Uključivanje drugih ljudi omogućava promenu perspektive gledanja na problem i njihova uloga nije biranje strana.
  3. Izbegava se manipulacija u bilo kom vidu.
  4. Par aktivno sluša jedno drugo.
  5. Par komunicira sa međusobnim uvažavanjem i poštovanjem.
  6. Nema povlačenja ni izbegavanja “teških i neprijatnih tema”. Kod para postoje zdrava osećanja: nezadovoljstvo, razočaranost, kajanje ili žaljenje.
  7. Rezultat su nove odluke i ideje. Na konflikt se gleda kao na “Zlo (trenutno) iz koga je proisteklo mnogo dobrog”.

U destruktivnom konfliktu: 

  1. Postoji negativna orijentacija na problem kod bar jednog partnera.

Orijentacija na problem zavisi od:

 – opšte senzitivnosti na problem (senzitivnost određuje da li postoji prihvatajući stav prema problemima kao o sastavnom delu braka ili veze ili stav prema problemima kao katastrofi)

– uverenja u vezi sa životnim problemima i sopstvenom sposobnošću da se problemi efikasno reše (Užasno je ako ih ima, a ja nisam sposobna da ih rešim); 

  1. Koristi se moć i prisila kako bi se došlo do sporazuma (po mogućstvu odmah). Druga strana na to obično odgovara povlačenjem i izbegavanjem posle početnog suprotstavljanja. Pritisak i prisilu koristi strana koja ima negativnu orijentaciju prema problemima.
  2. Koristi se vređanje, zlostavljanje i ostale manipulativne tehnike.
  3. Radi se iza leđa, šire se laži i tračevi o suprotstavljenoj strani u cilju opravdavanja sopstvenih ponašanja. Prijatelji i porodica se okreću protiv partnera, insistira se na držanju strane.
  4. Nova rešenja se ne uzimaju u razmatranje i predlozi se ismevaju.
  5. Problemi se vuku, a novi se pojavljuju pošto je par ušao u maligne krugove komunikacije. Često se dešava da par više i ne zna oko čega je konflikt započeo, jer svaki nerešeni konflikt vodi u novi, pa taj u sledeći.
  6. Par je u nezdravim blokirajućim osećanjima. Mogu da budu ljuti jedno na drugo, povređeni, očajni, uplašeni za budućnost. Nezdrava blokirajuća osećanja proizvode veliku patnju kod oba partnera. U nekonstruktivnoj borbi sa patnjom partneri odluče često da anesteziraju svoja osećanja (alkohol, droge, lekovi, promiskuitet) ili da jednostavno beže (provode malo ili nimalo vremena sa partnerom, prekidi komunikacije traju danima, komunikacija je oskudna i sa preteranim oprezom). 

Sjajan prikaz destruktivnog konflikta pogledajte u filmu „Raskid“ sa Dženifer Aniston i Vinsom Vonom. Obratite pažnju kako konflikt kreće i na rečenicu koji Dženifer izgovara: “Ja želim da ti želiš…”. To je ključna rečenica u filmu oko koje se vrti ceo zaplet. Tako je i u mnogim vezama. Partnerima nije dovoljno da partner nešto samo radi, već od partnera očekuju i DA ŽELI TO DA RADI. Zašto? Zato što ako želi da radi ono što je nama bitno, to znači da mu je stalo do nas, da nas voli. I u tom stalnom traženju dokaza ljubavi, ljubav se umori i iscrpi. Pogledajte film i učite na tuđim greškama.

Literatura:
1. Asertivnost. Danijela Živančević
2. Asertivnost. Milana Alinčić
3. Rešavanje problema. Zorica Marić

Povezani članci

Kako da sačuvate svoj brak ili vezu

Kako da sačuvate svoj brak ili vezu

Džon Gotman, američki psiholog i psihoterapeut, posvetio je čitavu svoju karijeru istraživanju braka i partnerske veze i smatra se jednim od najznačajnihih istraživača i praktičara u oblasti braka i partnerskih odnosa. Njegova istraživanja duga 30 godina u Ljubavnoj...

Maligni krugovi komunikacije u vezi

Maligni krugovi komunikacije u vezi

U vezi ili braku često nastaju maligni krugovi komunikacije koje je teško prekinuti. Pre par godina sam radila sa parom koji je bio u sedmoj godini veze. Među njima je još bilo ljubavi, ali su od samog početka imali nesuglasice koje su vremenom prerasle u gotovo...

0 коментара

Prosledi komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *