Ciljevi

феб 19, 2020 | Motivacija | 0 Komentara

Ciljevi u životu nisu sami sebi svrha!

Ciljevi su samo delovi lične misije u životu, tj. vrednosti i samo su sredstvo za postizanje te misije.

Vrednosti

Svako od nas je u nekom trenutku bar pomislio čemu život, zašto živimo i koja je uopšte svrha i misao života. Čuveni psihoterapeut Albert Elis je smatrao da je primarno u ljudskom životu: preživeti, živeti što duže, uz što više zadovoljstva i što manje patnje . Što više radim radim sa klijentima i što više imam životnog iskustva sve više uviđam koliko u tome ima istine.

Ipak, ljudima to često zvuči suviše jednostavno (jer život je komplikovan, zar ne?) i imaju potrebu da osmisle živote. Davanje smisla životu se odvija kroz samodefinišuće izjave, npr.:

  • Moj život nema smisla, ako nemam ljubav.
  • Moj život ima smisla kada radim posao koji volim i kada me ljudi cene.

O tome ću više pričati na drugom mestu.

Život se osmišljava u skladu sa sopstvenom ličnom misijom (vrednostima). Ova podela vrednosti je preuzeta iz terapije prihvatanjem i posvećenošću.

Najčešće vrednosti su:

  1. Porodične vrednosti

(Kakav odnos želite da imate sa članovima porodice? Kakav brat/ćerka/rođak… želite da budete?)

  1. Roditeljstvo

(Koja vrsta roditelja biste hteli da budete? Koje kvalitete bi voleli da vaša deca prepoznaju u vama?)

  1. Intimne veze

(Kakav partner želite da budete? Na koji način želite da doprinesete partnerskom odnosu?)

  1. Društveni odnosi

(Kakav prijatelj biste želeli da budete? Kako biste voleli da se ophodite prema drugima?)

  1. Posao

(Koji posao visoko vrednujete? Kako biste voleli da doprinesete na radnom mestu? Kako biste hteli da vas opažaju kolege na poslu?)

  1. Lični razvoj i obrazovanje

(Koje biste veštine želeli da razvijete? Šta biste voleli da naučite? U kom smeru biste voleli da se razvijate?)

  1. Rekreacija i odmor

(Šta vas najviše odmara? Šta vas najviše zabavlja? Kako biste sebe voleli da relaksirate?)

  1. Duhovnost

(Kakav odnos želite da imate sa Bogom/Prirodom/Suštinom?)

  1. Zajednica

(Na koji biste način želeli da doprinesete svojoj zajednici? Koliko biste hteli da se aktivirate na društvenom planu?)

  1. Zdravlje i dobrobit

(Kakav odnos biste voleli da imate prema sopstvenom zdravlju? Na koji način biste voleli da mu doprinosite i da ga čuvate?)

 

Vrednosti su uvek lično i pozitivno orijentisane. Uvek se postavlja pitanje: Šta ja mogu da uradim da živim u skladu sa svojim vrednostima, a ne šta drugi mogu da urade za mene!

Vrednosti su u životu relativno stabilne kategorije i obično se kroz vreme ne menjaju. Ciljevi u okviru vrednosti se mogu menjati kroz vreme, a akcije (podciljevi) su konkretne aktivnosti koje preduzimamo da bismo došli do nekog cilja.

Primer:

    • Ako je moja vrednost: lični razvoj i obrazovanje
    • Mogući cilj bi bio: za 5 godina– objaviti knjigu
    • Akcije da bi se postigao cilj:
      • za 3 godine završiti prvu verziju knjige
      • za godinu dana završiti istraživanje za knjigu
      • sledeći mesec doneti odluku o temi knjige
      • ova nedelja, pročitati dve knjige vezane za oblast koja me interesuje

Postavljanje ciljeva

  • Ako prvo imamo motiv da nešto uradimo, sledeći korak je da postavimo cilj ka kome težimo
  • Bez cilja naša aktivnost je nesvrsishodna i haotična
  • Posledica: razočaranost, pad samopouzdanja, narušavanje slike o sebi, depresija, besmisao
  • Primer loših i nejasnih ciljeva: Želim da budem srećan, uspešan, voljen, cenjen, poštovan, prihvaćen

Kako postaviti dobar cilj?

  • Merljiv: Možete li proceniti svoj napredak?
  • Uvremenjen: Koji je rok za ostvarivanje cilja?
  • Dostižan: Je li taj cilj trenutno unutar Vašeg dosega?
  • Relevantan: Da li je u skladu sa vrednostima?
  • Određen: Znate li tačno šta sve taj cilj uključuje?

Koristite akronim MUDRO za smernicu u formulaciji dobrog cilja.

Kako izgleda formulisanje dobrog cilja na primeru studenta koji ima šest dana za spremanje ispita:

Merljiv cilj

Važno je postaviti cilj čije se ostvarenje može izmeriti.

Dobar merljiv cilj prepoznaćete po tome da svako, kad istekne rok za njegovo ostvarivanje, može jasno utvrditi jeste li taj cilj ostvarili. Jedinica mere treba da bude standardna.

Loš primer: „Želim da se ne osramotim na ispitu.“

Dobar primer: „Želim da dobijem prelaznu ocenu za bar jedno esejsko pitanje, od dva, na ispitu.”

Uvremenjen cilj

Svaki cilj mora biti smešten u vremenu.

Izostavljanje vremenskog elementa u postavljanju cilja daje prostor odlaganju. Svi smo skloni da odložimo postizanje cilja za period kada budemo imali više vremena ili budemo bolje raspoloženi i posle se nikada ne vratimo na njega. Ciljevi moraju imati  početak i kraj.

Vremenski plan treba uskladiti sa fiksnim obavezama.

Loš primer: „Učiću narednih dana, pa koliko stignem.“

Dobar primer: „Narednih šest dana učiću tako da za prva četiri dana pročitam knjigu dva puta, a poslednja dva dana pročitam skriptu četiri puta.“

Dostižan cilj

Važno je imati visoke ciljeve koji vas teraju da razvijate sopstvene potencijale.

Isto je tako važno da su ti ciljevi realni za trenutnu situaciju i stepen kompetencije.

Postavljanje ciljeva koji nisu dostižni obeshrabrujuće je i samo će vas odvratiti od cilja. Ciljevi koji su prelagani ne omogućuju lični rast i razvoj.

Zato je važno pronaći cilj koji je izazovan, ali ne i nedostižan.

Loš primer bi hipotetički u našem primeru bio (studentu to nije ni palo napamet!): „Želim da dobijem 10 na ispitu.“

Dobar primer (kada se uzmu u obzir okolnosti sa početka priče): „Želim da dobijem prelaznu ocenu na ispitu.“

Relevantan cilj

Šta je osnovna svrha tog cilja? Ciljevi treba da budu u skladu sa vrednostima u životu.

Cilj može biti nepodoban, ali i dalje u skladu s drugim kriterijumima, pa je kriterijum relevantnosti neka vrsta etičke provere.

Loš primer (ako do ispita ima samo šest dana): „Upisaću intenzivni kurs kineskog sutra.“

Dobar primer: „Posvetiću se samo učenju za ovaj ispit narednih šest dana.“

Određen cilj

Nejasni ciljevi daju nejasne rezultate.

Specifičan cilj je definisan tako da svako može razumeti ono što nameravate da postignete. Cilj treba da sadrži detaljan opis onoga što želite da postignete, rok do kojeg želite da ga postignete, te aktivnosti i podciljeve koje treba ostvariti kako biste ga postigli.

Loš primer: „Do četvrtka želim da dam sve od sebe.“

Dobar primer: „Do četvrtka, kada je ispit, želim da savladam 60% gradiva i to na sledeći način: u petak ću dva puta pročitati prva 4 poglavlja knjige, u subotu ću obnoviti prva četiri poglavlja i pročitati naredna tri poglavlja dva puta. U nedelju ću obnoviti prvih sedam poglavlja i dva puta pročitati još dva poglavlja. U ponedeljak ću obnoviti prvih devet poglavlja i dva puta pročitati deseto poglavlje. U utorak  i sredu ću po dva puta svakoga dana pročitati skriptu.“

Loše formulisan cilj dovodi do pada motivacije, jer se puno energije troši na aktivnost, a ne postižu se uspesi.

Povezani članci

Upravljanje vremenom

Upravljanje vremenom

Upravljanje vremenom (Time management) je veoma važna veština u 21. veku gde je vreme ograničeni resurs, a broj obaveza i zadataka se povećava sa svakom novom generacijom. Upravljanje vremenom su svest i znanje o tome koje su naše vrednosti i ciljevi u životu i...

Tri principa za motivaciju tima

Tri principa za motivaciju tima

Pošto ste savladali kako možete da menjate ponašanje drugih u članku Kako motivisati druge, sada već možete da primenite i praktične smernice za motivaciju članova svog tima. To su: Dobro upoznati članove tima Pokazati da se trud ceni Omogućiti stalno usavršavanje...

Šta je motivacija?

Šta je motivacija?

Prošle godine sam dobila poziv od jedne entuzijastične grupe mladih ljudi da održim dva predavanja na teme koje bi pomogle da bolje funkcionišu kao grupa. Oko prve teme smo se lako dogovorili: veštine komunikacije su nešto što je svakoj grupi neophodno, a kod nas se o...

0 коментара

Prosledi komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *